Zajednička pričuva je imovina svih suvlasnika nekretnine. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst i 94/17-ispr.) određuje da su suvlasnici dužni osnovati zajedničku pričuvu te da su sredstva zajedničke pričuve su strogo namjenska sredstva čija je namjena pokriće troškova održavanja i poboljšavanja zajedničkih dijelova nekretnine. Poslovni prostori Grada Zagreba u najvećem broju nalaze se u stambenim, stambeno – poslovnim i samostojećim zgradama koje zbog starosti imaju povećane zahtjeve za investicijskim održavanjem zajedničkih dijelova i uređaja (popravak ili zamjena krovišta, dizala, toplinskih i vodovodnih instalacija, dotrajalih elemenata u zajedničkim prostorijama, sanacije fasada, podova, zidova, vrata, ograda..).
Kako bi se osigurala potrebna financijska sredstva za radove na investicijskom održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, suvlasnici određenih zgrada u kojima se nalaze gradski poslovni prostori donose odluke o sudjelovanju zgrada u programima energetske obnove, spomeničke rente i programa Grada Zagreba za sufinanciranje obnove pročelja.
Preko navedenih programa se osigurava dio bespovratnih financijska sredstva za izvođenje radova na investicijskom održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada, dok preostali dio financijskih sredstava za izvođenje navedenih radova trebaju osigurati suvlasnici putem sredstava zajedničke pričuve zgrade.
U tim slučajevima, odlukom suvlasnika dolazi do povećanja mjesečnog iznosa zajedničke pričuve. Udruge, druge organizacije civilnoga društva te umjetnici za potrebe ateljea dobili su gradske prostore na korištenje za provođenje aktivnosti od interesa za opće dobro u kojim slučajevima se, sukladno propisima Grada Zagreba, naknada za korištenje tih prostora utvrđuje u tzv. minimalnom iznosu.
Temeljem zaključka gradonačelnika te odredbi ugovora, korisnici prostora dužni su, osim naknade za korištenje, plaćati i sve druge troškove u svezi korištenja prostora, pa tako i zajedničku pričuvu.
S obzirom na ranije obrazloženu potrebu za osiguravanjem sve većih financijskih sredstava za održavanje zgrada, mjesečni iznos zajedničke pričuve u velikom broju slučajeva premašuje, ponekad i višestruko, mjesečni iznos naknade za korištenje.
Budući da se navedeni prostori ne koriste u svrhu obavljanja profitabilne djelatnosti, plaćanje zajedničke pričuve za korisnike predstavlja opterećenje koje nisu u mogućnosti podmirivati, što ima štetne posljedice za njihovo djelovanje.
Slijedom svega navedenog, donosi se zaključak prema predloženom tekstu.
|